U prvoj polovini 2016. godine srpska ekonomija je porasla u proseku za 2,8 odsto na međugodišnjem nivou, uglavnom pod uticajem domaće tražnje, gde su investicije zadržale snažan trend, a privatna potrošnja počela da ubrzava, piše u izveštaju.

Podaci o rezultatima BDP-a za prva dva kvartala pokazuju da je ekonomija u fazi ekspanzije, sa rastom od 3,8 odsto međugodišnje u prvom kvartalu i 2,0 odsto međugodišnje u drugom kvartalu.

"Očekujemo da se u preostalom delu godine pozitivna ekonomska kretanja nastave, pa smo stoga korigovali svoju prognozu sa 2,2 odsto na 2,6 odsto međugodišnje", navode analitičari Erste grupe i predviđaju da će trend rasta uglavnom biti podržan rastom domaće tražnje, dok bi učinak neto izvoza mogao da bude neutralniji, jer će snažnija domaća tražnja izvršiti pritisak na strani uvoza.

U istom periodu je, dodaje se dalje, bilans tekućih transakcija ispoljio pozitivna kretanja, jer se deficit smanjio za skoro 20 odsto međugodišnje zahvaljujući padu trgovinskog deficita od 13 procenata međugodišnje i porastu suficita bilansa usluga, dok su bilansi prihoda igrali neutralniju ulogu.

"U fiskalnoj sferi smo mogli da vidimo značajno bolje rezultate budžeta", konstatuju analitičari Erste grupe, dodajući, međutim, da na takav rezultat snažno utiču razni jednokratni efekti i niže isplate otpremnina od planiranih.

"Ukoliko se takva kretanja održe, mogli bismo da vidimo snižavanje deficita na oko 2,5 odsto BDP-a naspram prvobitno planiranih 4,0 odsto".

Niži deficit, smanjenje potencijalnih obaveza i povoljnije refinansiranje na domaćem tržištu takođe su doveli do smanjenja javnog duga, koji se stabilizovao i u narednom periodu bi mogao da krene opadajućom putanjom i da na kraju godine bude oko 74,5 do 75 odsto BDP-a, naspram 75,9 procenata na kraju 2015, ocenjuje Erste grupa.

Monetarna politika je ostala relaksirana, jer je Narodna banka Srbije od početka godine smanjila referentnu stopu za 50 baznih poena, čime je došla do istorijskog minimuma od 4,0 odsto. Na odluke NBS je uglavnom uticao ambijent niske inflacije i odlaganje povećanja stope Federalnih rezervi SAD, napominje se u izveštaju.

"U monetarnoj sferi i dalje vidimo prostor za dodatno smanjenje stope za 25 baznih poena, jer je inflacija i dalje ispod ciljnog koridora i relativno je niska verovatnoća da će se stopa Federalnih rezervi SAD povećati pre decembra, dok devizno tržište i dalje pokazuje prisustvo pritisaka u pravcu apresijacije".

Analitičari Erste grupe procenjuju da će se inflacija postepeno ubrzavati i kretati prema sredini ciljnog intervala od 4,0 odsto plus/minus 1,5 odsto u prvoj polovini 2017, pod uticajem jače domaće tražnje, postepene stabilizacije cena berzanske robe na međunarodnim tržištima i povećanja regulisane cene električne energije planiranog za oktobar 2016. godine.

Popravili su se i rezultati tržišta rada, pri čemu se stopa zaposlenosti povećala sa 42,6 odsto u drugom kvartalu 2015. na 45,9 odsto u drugom kvartalu 2016, a stopa nezaposlenosti je došla na 15,2 procenta, ukazuju ekonomski stručnjaci Erste grupe.

"Kao glavne pozitivne rizike po projekciju, vidimo nastavak dobrih rezultata na strani investicija zahvaljujući stabilnijem ekonomskom ambijentu, propisima koji pogoduju poslovanju i programu sanacije problematičnih kredita koji će poboljšati kreditni potencijal u bankarskom sektoru i ambijent niske inflacije".

Isto tako, bolji izgledi u pogledu rasta za većinu glavnih trgovinskih partnera trebalo bi da nastave da podržavaju izvoznu stranu, što bi trebalo da relativno kompenzuje pritiske u pravcu povećanja uvoza koji dolaze od rastuće domaće tražnje, piše u dokumentu Erste grupe. Dodaje se, međutim, da strukturne reforme i dalje kasne.

 

 

 

 

Izvor: blic.rs