Prema nedavnim tržišnim podacima u Srbiji, ukupno tržište nekretnina nije pokazalo znake hlađenja, uprkos globalnoj ekonomskoj neizvesnosti, već i dalje pokazuje otpornost u cenama i obimu transakcija. U trećem kvartalu 2025. godine, ukupna vrednost transakcija nekretninama porasla je za 2,2% u odnosu na isti period 2024., što ukazuje na nastavak interesovanja kupaca. (vreme.com)

Očekuje se umeren rast, a ne pad cena

Stručnjaci koji prate tržište ne očekuju značajniji pad cena u 2026. godini. Najverovatniji scenario jeste umeren rast ili stabilizacija cena, što se odnosi i na komercijalne i industrijske nekretnine.

Milić Đoković, potpredsednik Stručnog saveta Klastera za nekretnine Srbije, ističe da statistički trendovi pokazuju blagi kumulativni rast — oko 5–10% godišnje. Iako je ova procena zasnovana na ukupnim podacima o nekretninama (uključujući stambeni segment), ona odražava opštu snagu potražnje koja takođe podržava i tržište kancelarija i industrijskih objekata. (vreme.com)

Za developere, investitore i preduzeća koja planiraju kupovinu kancelarijskih ili skladišnih prostora, ovo znači da značajnijih padova cena u bliskoj budućnosti verovatno neće biti. Umesto korekcije tržišta, realnija je faza stabilnih ili blago rastućih vrednosti, posebno na atraktivnim lokacijama i u zonama sa visokom potražnjom.

Strukturni faktori potražnje ostaju snažni

Nekoliko strukturnih faktora podržava kontinuiranu potražnju u svim segmentima nekretnina:

  • Finansiranje ostaje aktivno: Udeo kupaca koji koriste kredite porastao je na preko 40% u Beogradu, u poređenju sa 24,5% u 2024, što pokazuje da dostupnost kredita i dalje podstiče transakcije. 

  • Prelazak sa stambenih na komercijalne investicije: Mnogi investitori koji su tradicionalno ulagali u stanove sada diversifikuju portfolio i u komercijalne i industrijske nekretnine — posebno tamo gde prinosi od zakupa mogu biti viši ili stabilniji.

  • Ograničena nova ponuda: Pad broja izdatih građevinskih dozvola smanjio je ukupnu novogradnju, trend koji utiče i na razvoj komercijalnih prostora. Sa manje novih nekretnina na tržištu, postojeći objekti zadržavaju snagu u ceni. 

Kuda idu cene u 2026.

Iako projekcije variraju u zavisnosti od tipa nekretnine i lokacije, aktuelna slika je sledeća:

1. Kancelarijski prostori
Potražnja za dobro lociranim kancelarijama ostaje solidna čak i uz hibridne modele rada. Dok neki sekundarni ili stariji objekti mogu imati duže periode praznih prostora, moderni i fleksibilni kancelarijski prostori i dalje privlače zakupce i kupce — posebno oni koji odgovaraju savremenim potrebama adaptivnog rada.

2. Industrijski i logistički objekti
Industrijski sektor i dalje profitira od strukturalnih promena u ekonomiji, kao što su rast e‑commerce sektora i regrupisanje lanaca snabdevanja. Skladišta, logistički hubovi i proizvodni pogoni u strateškim lokacijama ostaju traženi, što podržava stabilne cene i prinos.

3. Prinosi od investicija
Investitori su oprezni, ali aktivni. Novac je još uvek jeftin u odnosu na pritiske inflacije, a nekretnine se i dalje smatraju sredstvom za zaštitu od devalvacije ili volatilnosti na berzi. Ovaj sentiment podržava nastavak ulaganja u komercijalne nekretnine sa prihodima od zakupa, čak i ako se očekivani prinosi smanjuju.

Pristupačnost i signali sa tržišta

Pristupačnost je i dalje izazov na tržištu. Podaci za stambeni segment pokazuju značajan rast cena u poslednjim godinama — stari stanovi u Beogradu skoro su udvostručili vrednost od 2019. — iako se ovo ne prenosi direktno na komercijalne i industrijske nekretnine, signalizira održano visok nivo cena uopšte. 

Stalna potražnja za "tvrdim sredstvima" takođe sugeriše da komercijalne i industrijske nekretnine verovatno neće doživeti nagle korekcije cena — naročito tamo gde prihodi od zakupa pokrivaju troškove i kamate.