Ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Republici Srbiji u prvom polugodištu 2025. godine dostigla je 3,8 milijardi evra, što je rast od 11,9% u odnosu na isti period 2024. godine. Tržište pokazuje stabilnu dinamiku sa 60.964 kupoprodajnih ugovora, što je blago povećanje od 0,5%, dok cene stanova nastavljaju umereni rast sa godišnjom stopom od 5,78%.

Najveći deo ukupne vrednosti prometa odnosi se na stanove – 2,3 milijarde evra, odnosno 60% tržišta. Za kupovinu kuća izdvojeno je 302,9 miliona evra (8%), za građevinsko zemljište 274,2 miliona (7%), za poslovne prostore 162,9 miliona evra (4%), a za poljoprivredno zemljište 105,5 miliona evra (3%).

Grad Beograd dominira u vrednosti prometa stanova sa udelom od 53%. Takođe prednjači u prometu garažnih prostora (68%), poslovnih prostora (44%) i građevinskog zemljišta (52%). Nasuprot tome, region Vojvodine vodi u prometu poljoprivrednog zemljišta sa udelom od 70%, ali i u prometu kuća (40%) i vikendica (59%). Najviše kupoprodajnih ugovora tokom prvog polugodišta 2025. godine dostavljeno je od strane javnih beležnika na području Osnovnog suda u Novom Sadu – ukupno 5.433.

Najveći obim novčanih sredstava zabeležen je na području Prvog osnovnog suda u Beogradu, u vrednosti od 724,5 miliona evra. Kancelarija javnog beležnika Dragine Divac sa teritorije Drugog osnovnog suda u Beogradu izdvojila se kao kancelarija sa najviše dostavljenih kupoprodajnih ugovora – 970, uz najveći obim novčanih sredstava od oko 137,6 miliona evra.

Stambeni i poslovni prostori zabeležili su rast i u broju ugovora i u vrednosti tržišta. Vrednost prometa stanova porasla je za 23,4%, uz povećanje broja ugovora za 8,2%. Poslovni prostori beleže rast broja ugovora od 6,1% i vrednosti od 6,3%. Garažna mesta, iako sa padom broja ugovora od 15,1%, imaju rast vrednosti od 14,7%. Tržište kuća zabeležilo je pad broja ugovora (-4,9%), ali i porast ukupne vrednosti za 8,9%. Kod poljoprivrednog zemljišta primećeno je smanjenje broja ugovora za 10,8%, kao i pada vrednosti prometa za 10,5%. Kreditno tržište nepokretnosti takođe beleži snažan rast – kreditno finansiranje registrovano je u 13% ugovora, što je povećanje od pet procentnih poena. Kod stanova, čak 30% kupovina je realizovano kreditom, što predstavlja veliki skok u odnosu na prošlogodišnjih 21%.

Najviše cene na tržištu u prvom polugodištu 2025. godine postignute su u Beogradu na vodi, gde je najskuplji kvadrat stana prodat za 9.805 evra po kvadratu, dok je za najskuplji stan izdvojeno 1,8 miliona evra. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 3,8 miliona evra, a na istoj opštini zabeleženo je i najskuplje garažno mesto – 66.000 evra. Najviša cena kvadrata poslovnog prostora dostigla je 5.648 evra u Beogradu, dok je najskuplji poslovni prostor prodat u Kragujevcu za 2,4 miliona evra. Za najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji, na teritoriji opštine Kula, izdvojeno je 1,2 miliona evra.

Objavljivanjem izveštaja o stanju na tržištu nepokretnosti i podataka iz Registra cena nepokretnosti, Republički geodetski zavod nastoji da obezbedi veću transparentnost, bolje funkcionisanje tržišta i pouzdanu osnovu za donošenje strateških odluka u oblasti nepokretnosti.